1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zelena vlast Zagreba pod optužbama za antiekološke stavove

6. svibnja 2024

Propitali smo okolnosti pod kojima se vladajuća stranka u hrvatskome glavnom gradu, inače ponikla iz ekološko-aktivističkih krugova, sudarila s političkom realnošću te poduzela određeni kompromisni zaokret.

https://p.dw.com/p/4fVbt
plakat stranke Možemo!
Kako biti na vlasti i održati obećanja - plakat stranke Možemo!Foto: picture-alliance/AP Photo/S. Kavic

Jedno od najvećih iskušenja zagrebačke gradske vlasti čiju većinu drži stranka Možemo, svakako je pitanje razvoja boljeg odnosa prema zbrinjavanju otpada. Štoviše, posrijedi je ona javna politika koju je ta grupacija u svoje opozicijsko vrijeme isticala kao prioritet. Možemo je poteklo velikim dijelom iz ekološko-aktivističkih krugova, a sadašnji zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević bio je svojedobno predsjednik Zelene akcije. No ta nevladina udruga – inače, zacijelo najuspješnija u RH – danas je otvoreno konfrontirana s gradonačelnikovim rješenjima u vezi s otpadom.

„Sramotno za zelenu vlast“, objavila je Zelena akcija na svojoj Faceboook-stranici potkraj travnja, referirajući se na odluku Tomaševićeve uprave da sagradi – spalionicu. Udruga je, naime, bila zatražila dopunu studije izvodljivosti tog projekta, sugerirajući modernije, ekološke opcije. Konkretnije rečeno, upravo one za koje se zalagalo i Možemo: razdvajanje otpada, reciklaža ili prilagodba za ponovnu upotrebu, itd. No njegova gradska vlast u međuvremenu se baš na predmetu reforme sustava zbrinjavanja otpada suočila s nizom objektivno teških problema koji su joj zaprijetili fatalnim krahom.

Deponija Ježdovec pored Zagreba
Deponija Ježdovec pored ZagrebaFoto: Zelena akcija

I kompromisi imaju granicu

Najveći dio uzroka tome se može pripisati tvrdokornosti ranije postavljenog sustava kakav je bio zastupan po liniji manjeg otpora, ali i klijentelizma. Neriješeni aspekti te problematike odlagani su za budućnost i gurani pod tepih, odnosno – smeće i otpad su gurani pod zemljani pokrov na deponiju Jakuševac. U previranjima s ostvarenjem barem dijela ekoloških prioriteta s otpadom, Tomašević je zatim izabrao gradnju spalionice. „To se događa svakoj vlasti, mada je za one zeleno-lijeve posebno nezgodno. No one moraju znati ili naučiti se s tim nositi“, smatra Zoran Tomić iz Greenpeacea.

Predstavnik najveće svjetske ekološko-aktivističke organizacije za RH, drži kako vjerodostojna politika negdje mora postaviti granicu kompromisima na koje pristaje. „Lani smo i na Zagreb i na Rijeku", nastavlja on, „poslali poziv za očitovanje o tome kako gradske vlasti koje se smatraju progresivnima, mogu na autobusima javnoga gradskog prijevoza držati reklame za fosilni plin. Koji se inače i dalje varljivo naziva prirodnim. Kasnije nam je gradonačelnik Tomašević rekao da upit nije ni došao do njega. A nije on slučajno bio predsjednik Zelene akcije, nego je stajao iza te politike.“

Zoran Tomić Greenpeace
Zoran Tomić GreenpeaceFoto: Greenpeace/Biljana Šimić

Zavaravajuća predizborna poezija

„Ovo sad oko spalionice može biti tehnička ili politička odluka. Možda se Jakuševac pokazao odviše krupnim zalogajem, recimo, pa ga se nekako mora kompenzirati. S druge strane je politički kut gledanja, s pitanjem – kakva si zaista stranka. Ne bih želio prenagljeno suditi, ali o tome se ipak mora više javno diskutirati, položiti račune. Da jasno čujemo otkud takav zaokret. Spalionica, naravno, nipošto nije dobro rješenje. Očito je posrijedi nekakav kompromis, iako bih lagao da kažem kako mi je posve shvatljivo o čemu je točno riječ“, kazao nam je predstavnik Greenpeacea za Hrvatsku.

On nam je još ispričao i kako je njegova organizacija uoči nedavnih parlamentarnih izbora u RH, uputila jedan upitnik svim većim domaćim strankama, u vezi s ekološkim temama. „Svi su ispali podosta zeleni“, rekao je Tomić za DW, „toliko da se ovi koji se zelenima uvijek predstavljaju, među njima nisu jako ni istaknuli. No tako to biva prije dolaska na vlast, a potom najčešće slijede određeni ustupci nasuprotnim rješenjima.“ U sudaru s preprekama koje nameće realnost krovnog sistema tj. vladajućeg društveno-ekonomskog uređenja, pucale su i strukture žilavije od ekološko-aktivističkih.

Berto Šalaj, politolog s fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, mišljenja je pak da su u Možemo jednostavno žrtvovali poneke svoje dotadašnje ideale. „Jedan američki guverner je svojevremeno opisao gorčinu takve situacije riječima da je predizborna kampanja najljepša poezija, a vladanje – surova proza“, riječi su Šalaja. Prema njegovu viđenju stanja stvari, teško je pritom - iz pozicije promatrača sa strane - donijeti kvalitetan i pouzdan sud o tome. Otprilike, kao da bi već i sam ulazak u borbu za vlast morao podrazumijevati određenu spremnost na nužnost kasnijeg djelomičnog popuštanja.

Prosvjed ekoloških aktivista
Aktivisti nezadovoljni spalionicomFoto: Zelena akcija

Izostanak neophodne rasprave

„Ne mislim da to znači automatsku izdaju svih ideala iz vremena aktivističke 'čistoće', te zaokret k neoliberalnoj poziciji, ili nekoj drugoj koja odbacuje zelene prioritete. No treba razumjeti udruge civilnog društva poput Zelene akcije, koje nastoje ukazati na nelogičnost dotične politike, na njezina evidentna unutarnja proturječja. I ako me pitate tko je tu više u pravu, ne znam“, rekao nam je Šalaj koji je također na čelu jedne takve udruge. Aktualni je predsjednik Gonga, dakle, organizacije koja se bavi nadzorom i razvojem demokratskih procesa, antikorupcijskom borbom, itd.

Ovaj politolog upozorava da je Možemo pri dolasku na vlast zateklo sustav kvaran onoliko koliko to samo može biti, i da se to mora uzeti u obzir kad se kritizira ova vlast u Zagrebu. „Ne želim time nipošto reći da Zelena akcija nema pravo ili razlog da ih osuđuje zbog spalionice, osim što su možda posegnuli za malo preoštrom retorikom. Samo mislim da moramo pažljivije saslušati argumentaciju kojom Možemo zastupa tezu da nije napustilo ranije zagovarane ciljeve“, uvjeren je Berto Šalaj. Dodao je naposljetku kako čitav taj slučaj iziskuje podrobnu raspravu kakva je ovdje uglavnom izostala.