Katalonsko gospodarstvo cvjeta unatoč separatizmu

„Madrid ne plaća", standardna je izjava brojnih Katalonaca kad govore o obećanim, a nikad ispunjenim investicijama središnje vlade u njihovoj pokrajini. Te rečenice se odmah sjetim kad izlazim iz brzog vlaka u Barceloni. Ovdje oko kolodvora Sants sve je prljavije i uništenije nego u urednom glavnom gradu Madridu.

Ali nameće mi se i pitanje, gdje zapravo završava sav novac koji ostvaruje vrlo uspješno gospodarstvo Katalonije. Po navodima državne agencije za poticaje Biocat ovdje ima sjedište 79 tvornica sa gotovo 16.000 zaposlenih među kojima su i najvažnija farmaceutska poduzeća i dobavljači autoindustrije u Španjolskoj.

Na prijevremenim regionalnim izborima 12. svibnja u Kataloniji važnu ulogu će igrati državne i regionalne investicije. Razlog prijevremenih izbora je činjenica da vlada nije uspjela prihvatiti proračun.

Već ranije je bilo čestih prijepora oko proračuna. 2022. se raspala koalicija dviju separatističkih stranaka koje su vladale od 2017. godine. Liberalno-konzervativna stranka Junts per Catalunya (Zajedno za Kataloniju) prekinula je suradnju s lijevom strankom Esquerra Republicana de Catalunya (ERC) i napustila vladu.

U aktualnim ispitivanjima javnog mnijenja najviše glasova dobivaju katalonski socijalisti PSC. Iz te stranke, koja sudjeluje u središnjoj vladi, je gradonačelnik Barcelone i ona je na liniji španjolskog premijera Pedra Sancheza. On otkako je došao na vlast 2018. nastoji uvjeriti Katalonce da je za njih najbolja opcija ostanak u Španjolskoj.

Katalonski poduzetnici žele svoj mir

Španjolski konzultant poduzeća Juan Linares smatra da je rasprava o neovisnosti Katalonije, kako je ona vođena posljednjih godina, gubljenje vremena. Ovaj 65-godišnjak je dugo živio u Madridu, a potječe iz Barcelone. On je djelomice Amerikanac i voli kozmopolitsko ozračje toga grada. „Nacionalizam bilo kakve vrste u ovom kontekstu internacionalizma i živahnoga gospodarstva izgleda potpuno nestvarno."

Otkako on ponovo živi u Kataloniji primjećuje da je „ovisnost o Španjolskoj i tamošnjem novcu neosporna. Ali, i Španjolska treba Kataloniju."

Gotovo trećina španjolskog izvoza dolazi iz Katalonije gdje se proizvode prije svega živežne namirnice, automobili, lijekovi i strojevi. „Preko luka u Tarragoni i Barceloni opskrbljuje se španjolsko tržište", kaže Jorge Diaz, docent na madridskom elitnom sveučilištu Icade.

Katalonija je osim toga najvažniji poslodavac u Španjolskoj. Broj stanovnika je zato u 20 godina porastao sa šest na osam milijuna. Stopa nezaposlenosti je ispod 9 posto, dok je na razini Španjolske preko 11 posto.

„Sa Sveučilištem Pompeu Fabra i Autonomnim sveučilištem u Barceloni Katalonije osim toga ima i dva najbolja sveučilišta u Španjolskoj", kaže Diaz.

Porast zanimanja mladih talenata iz cijeloga svijeta za rad u Kataloniji razvio se zbog sajma Mobile World Congress. On se svake godine od 2006. održava u Barceloni i okuplja najveće tvrtke informatičke i telekomunikacijske branše.

Zbog razvoja zaštite okoliša Katalonija je i dalje industrijsko srce Španjolske, kaže Diaz. Proizvođač automobila Seat, koji je dio VW-ovog koncerna, razvio se upravo u centar elektromobilnosti i inovacije.

I treći po veličini kineski proizvođač automobila Chery namjerava uskoro početi proizvoditi u Barceloni. U mješovitom poduzeću osnovanom sa španjolskim poduzećem EV Motors i njihovom markom Ebro već ove godine bi prvi automobili trebali biti proizvedeni u bivšoj Nissanovoj tvornici.

Barcelona privlači strane investitore

Financial Times je 2023. proglasio Barcelonu najuspješnijim europskim gradom kod privlačenja izravnih stranih investicija. Samo u sektoru Life science promet je od 2017. do 2021. porastao s 18 milijardi na gotovo 22 milijarde eura.

Neke bolnice u Barceloni su među najboljima u Europi, među ostalima Sant Joan de Deu i klinika Vall D'Hebron. Tu se u međuvremenu provodi više kliničkih testiranja lijekova i terapija nego u Njemačkoj.

To je razlog da farmaceutska tvrtka AstraZeneca namjerava u idućih pet godina investirati 800 milijuna eura u razvojni centar u Barceloni i time stvoriti 1.000 novih radnih mjesta.

Ciutadella Park se trenutno pretvara u znanstveni centar koji bi trebao biti otvoren 2025. Banka Caixabank, sa sjedištem u Barceloni, financira jedan znanstveno-istraživački centar za imunologiju. Privatna zaklada bivše štedionice jedna je od najvećih na svijetu i jedan od neovisnih sponzora katalonskoga gospodarstva.

Katalonsko gospodarstvo cvjeta unatoč separatizmu koji je 2020. pokrenuo bivši katalonski premijer Carles Puigdemont. On kandidira i na ovim izborima za Junts, iako od 2017. živi u egzilu u Belgiji.

Kao kandidat on iz egzila nije govorio o gospodarskim uspjesima nego o referendumu. S obzirom na to da je Puigdemont u listopadu 2017. proveo ilegalno glasovanje i nakon toga proglasio katalonsku republiku, u Španjolskoj je protiv njega izdan uhitbeni nalog. Puigdemont je pobjegao u Belgiju koja ga ne želi izručiti Španjolskoj.

Proteklih godina je kao zastupnik u Europskom parlamentu često kritizirao Španjolsku, koju naziva „državom tlačiteljicom". Španjolski premijer Sanchez omogućio je zakon o amnestiji koji Puigdemontu teoretski obećava nekažnjavanje ako se vrati u Španjolsku.

Za katalonski gospodarski savez Cercle d'Economia zakon o amnestiji je nužno zlo. Poduzeća koja su organizirana u ovom savezu žele se ponovo potpuno koncentrirati na svoje poslovanje. A ono ide dobro. Po službenim navodima katalonsko gospodarstvo je u 2023. ostvarilo rast od 2,4 posto, u ovoj godini se očekuje rast od 1,8 posto.

San o neovisnosti

Ali, tema neovisnosti unatoč gospodarskim uspjesima ostaje na političkoj agendi. Ako socijalisti iz PSC-a pobijede, kako izgleda prema ispitivanjima javnog mnijenja, bit će im potrebna potpora ERC-a. A njihov proklamirani cilj je legalni referendum o pitanju neovisnosti katalonske države.

I meni kao stranoj promatračici ta ideja izgleda anakronistično u jednom svjetskom gradu kao što je Barcelona. Prelazim od kolodvora Barcelona Sants prema Placa d'Osca, trgu na kojem već mjesecima leži lišće i blato. Ako socijalisti i njihov kandidat, filozof Salvador Illa, doista pobijede i stvore novu vladu, morat će se kod katalonskog stanovništva još puno dokazivati.

Ovdje u ovoj četvrti Barcelone, gdje se udomaćila uglavnom alternativna scena, sve je ne samo pomalo zapuštenije nego u nekim malim restoranima i barovima još uvijek stoje izborne kutije od, kako vlada u Madridu uporno ponavlja "ilegalnog referenduma" od 1. listopada 2017. godine jer ga je raspisala regionalna uprava bez pitanja i dozvole središnje vlade u Madridu.

U takvim lokalima nerado čuju španjolski, a u razgovorima za stolom često se argumentira da veliki dugovi katalonske vlade kao i prljavština na ulicama i trgovima sasvim sigurno imaju veze s Madridom. „Oni jednostavno ne plaćaju."

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.